Blog Rig 304

Naoficijalno vakerelapes o Deputati Samka I. Isi šajdipa te mukel piro than ko Sobranie te iranelpes sar ministeri ki Rađji Makedonijaki?

Pendžarde si informacija aso  o PCER  pobaro vakti palalso isi olen nahaljovipa taro duj strue (strane) riga. Jekh  si o lideri taro PCER thaj aktuelno deputati Samka I. Aso i aver  rig o aktuleno  ministeri bizo resori ki rađji Makedonijaki Aksel A.

Numa ko akava na halovipe sakoja rig isi thaj lengere manuša tari strana ja ikerena e lidere, aso dujto strana ikerena e ministere, numa ko akava na halovipe dočivelapes o pučhipe kas ka ovel o maj baro benefiti taro akava olengoro na halovipe, thaj so ka našavel o Romano đihani ki Makedonija, te čačibnaske e asavke špekulacije ovena nekana čačune.

Numa oficijalno palal nekobor vakti đji amende ko Roma Press sas vakerdo, taro korkoro deputato o Ibraimovski so phravde rodingja taro Premieri Zaev te kerel trampa e Akseleske thaj te anavkerel avere manuše taro PCER ko than sar ministeri numa, nukana na sas vakerdo amenge so isi šajdimos odoja trampa te ovel maškar o deputati Samka I,thaj o Aksel A.

Numa o Aksel A. Piro vahtavi vakerga ole  prekal jek portali, bašh piri buti thaj aktivitetija save vov kerelalen preka o kabineti thaj oficijalno dokumento Strategija e Romengiri tari Makedonija, thaj vov si ministeri na salde e partijakere vastakeribaske numa sahne đihaneske ki Makedonija.

Buteder vakti špekulirinelapes  sas anavensar  baši akava than, numa oficijlalno nikana na sas  vakerdo o čačuno anav pali kaste bešela o PCER thaj o deputati Samka I. Na oficijalno sas vakerde pobuter anava sar špekulacie, numa jek đjanelapes so sas vakerdo taro deputati Samka Ibraimovski, O kandidati baši akaja pozicija valanutne si te ovel tari dis Skopje.
Numa ko avdisutno telefonsko lafi keripe e deputateja Samka I, vakerga baši o than ka iranelpes li vov sar ministeri ki rađji,vakerela amenge  kodo si hohavni informacija me acovava sar Deputati ko Makedonijako Khedipe, aso  nevo đjeno thaj ministeri  ka ovel anavkerdo ki akaja poyicija, thaj baši odova o tikno presedatelstvo tari partija akava kurko diklem amen ki dis Kicevo thaj angem i solucija neve personeske savo ka ovel ministeri ki aktuelni rađji Makedonijaki.

Aso o vahtavi e akanutne ministeresko Aksel A. Mangava salde te vakerav, ole na angale ki adaja pozicija o medija ja palem o portalija, aso maj hari o Facebook, ov valani man te rodel thaj mansar te mangel te dikelpes, aso na prekal o medije te kerel kontaklto mansar, o rajo Aksel đji akana man nikana na rodinga thaj na alo te bešelpes thaj te kerelpes lafi, informiringa amen pali telefonsko raporti o deputati Samka Ibraimovski.

 

O limor tari Esma Redžepova -Teodosievska akana si kerdo telal i arka e Rađjaki Makedonija

Pali o vazdipe o pučiba  e limoresko tari Esma Ređepova, tari rig e Romane vebtv portaleskro Roma Pres, sijam sine savore viktimija (svedokija), taro tadani tavdinga seriozno te dikelpes ko akava problem soske čačibnaske amenge sar Romano portal sas lađj, kana ka  ove ko limorija Skopje, aso te dikhe  asavke bare manušesko limori ko asavko čhane.

Numa odova nane odoborom importattno soske čačibnaske vi amari buti tani odoleske ko čačuno vakti sakana te reagirina thaj odolestar, odola save tane kašuke  te keren disavi reakcija.

Numa  pali sa akava sas but reakcie,  taro medie, nvo, politikane prestavnikoja thaj sa e avera riga save kamle te den arka ko akava na šukar rezultati savo ačhilo pobuter taro duj berš, harne vakteske resarga ki šukar agorkerdi buti?

Amenge sar reakcija sas na halovibaske kana šungem so  mangla  lakoro lendo thaj araklo čavo Simeon, savi sinele mangin te lačharel lakoro limori, numa leske odova na sas muklo taro lakoro po paše jeri (familija).

Avere rigatar sas informacija đji amende, taro Esmakiri familija save ola đjakerena te agorkerel e adelateskkro procesi ola pali odova mangle te atsarenpes ki buti hem ko lakoro limori thaj, ko sa adava so sas ačavdo tari Esma ReđepovaT.

Sas thaj na oficijlano informacie ko lačharibe e limoreske hemimo thaj o Bičaldo Amdi Bajram saveske i familija tari Esma, ko socijlana mreže vakerge: Amdi bajram nakla but eftino, amen manglem te kera but po lačho limori – numa na sas amenge odova muklo.

Pali vazdipe po bare seriozna aritikloja  ko sa e medije, maj palal salde jeke kurkeske i Rađji tari Republika Makedonija ko maj sigo vakti lačharga o limori e Esmakoro ko than kote si voj pašli.

Numa akana ađjikerelapes sar ka agorkerel o sasto adelateskkro procesi, maškar ki familija, i raštra thaj olakere čave, numa ko agor ka ikerenpes  sar prioritetna dokumentija lakere duj testamentija.

 

MTSP- Puterga bukarno akharipe bašho 30 vospituvačija ko 7 anglosiklanakere ustanove

Министерството за труд и социјална политика (МТСП) објави оглас за ангажирање на 30 воспитувачи/ки за колегијална поддршка за подобрување на компетенциите на кадарот во градинките, нова прогарама којашто се спроведува во соработка со УНИЦЕФ, а е поддржана од Британска амбасада. На огласот којшто ќе трае до 14 декември годинава, може да се јават сите воспитувачи/ки и педагози од детските градинки кои се заинтересирани за унапредување и подобрување на квалитетотот на  раното учење и развој  во градинките, а ги исполнуваат условите.

O Ministeriumi bašh trud thaj socijalno politika pravga akhariba basho 30 vospituvačke bašhi kolegijalno ikerin kola so ka keren buti ko 7 anglosiklanakere ustanove. Akala vospituvačhija thaj pedagozija palo odova ka den arka e javere kolegen te šhaj te keren maškarpe kolate so o čhave ka osetinenpe hem fizičhki hem emotivno arakle( bezbedime).

Ola ka oven angažirime ko 7 gradinke, a ko akhariba kova so ka ovel pravdo dzi ko 14to dekemvri ka šaj te javinenpe sa o vospituvačhke thaj pedagozija taro anglosiklanakere ustanove kola so si zaintereisirime basho anglutkeriba thaj pošhukarkeriba o kvaliteti e javinakere sikljovibaskoro thaj bajrovipa.

Akava napi o Ministeriumi bašho trud thaj socijalno politika kerelale sar kotor tari I inevi Programa basho pošhukarkeriba o kvaliteti e javinakere sikljovibaskoro thaj bajrovipa e ustanovengoro basho keriba gajla thaj vospitiba e čhavorengoro, ko mašhkarbutikeriba e UNICEFeja thaj ikerinaja tari Britanijakiri ambasada. I programa bašho avgo drom kerelape ki Makedonija.

O vospituvačhija kamlape te ovel len efektivno komunakcijakere herbaplukija, te mangjen te usoviršhinenpe thaj te den arka bašo profesionalno bajrovipa e javere kolegengoro thaj mašhkarbutikerutne. Te ovel len but šhukar organiziribaskere herbaplukija thaj te đanen sar te motivirinen thaj e inspiririnen, vakerena taro Ministeriumi basho trud thaj socijalno politika.

Akale programaja, sar so dena haberi taro Ministeriumi, ko gradinke kamlape te kerenpe stredine kolende so o čhave sem so ka oven fizičhi ka oven thaj emotivno arakle (bezbedime).

Hazri kerga: Erdan Memedov-romapress.mk

 

 

Organizacie baši nijamalipe e Romengere denge paluno lafi telal o planija baši inkluzija taro EU

Kоалицијата на повеќе од петнаесет Ромски и антирасистички организации на граѓанското општество од цела Европа побараа од Советот на Европската Унија и владите на европските земји да истакнат јасна посветеност во новите предлози за плановите на вклучување на Ромите по 2020 година, направени од страна на Европската Комисија во својата комуникација со Европскиот Парламент и Советот вчера. Директорката на мрежата ERGO, г-ѓа Габриела Храбанова, ја поздрави новата комуникација: “Комисијата и Парламентот јасно се позиционираа за продолжување на поддршката во вклучувањето на Ромите по 2020 година. Сега е време националните влади да го сторат истото, да ја зајакнат својата борба против антициганизамот и да ги ажурираат и подобрат своите стратегии во согласност со потребите на заедницата, работејќи заедно со Ромското граѓанско општество “. Европските институции мора да се осигураат дека следниот буџетски циклус на ЕУ (Повеќегодишната финансиска рамка 2021-2027), која што во моментов е предмет на преговори, е поврзана со приоритетите на политиката на работната рамка на ЕУ за Ромите, вклучувајќи ја и борбата против антициганизамот

Koalicija pobuetr taro 15  Romane  antirasistikane organiyacie taro birađjakoro sektori  tari sasti Evropa rodinge taro Konsili e Evrpake Uniako thaj  rađje tare Evropake puvja te vakeren puterde  baši o neve rodibna  baši lelaribe than vi e Roma  pali 2020 berš, kerdo tari rig  e Evropake komisijako  ki piri komunikacija  e Evropikane parlamentaresko  thaj Konsili.

Direktori  tari Mreža ERGO  rajni, Gabriela Hrabanova, selaminkerga akaja idea  thaj komunikacija: Komisija thaj o Parlamenti dikli tani lengiri pozicija baši tavdipe  ko ikerkeripe  o lejbe than taro Roma  pali 2020 berš, akana tano vakti taro Nacionalnikane  rađje te keren jekhajek odova , te zorakeren piri buti ko maribe mujal Anticiganizmo thaj te keren ažuriribe  ko pire  strategie  ko ikerkeripe e valanutne kedinensar,  keribaja buti barabutne  e Romane đianeskere sasoitnibaja.

Evropakere institucie  valani te oven  jek ko avutno buđeti tare Evropaki Unija  savo valani te ovel anavkerdo  2021-2027,  kaske akanasaske kerelapes lafi , thaj tano ko prioritetno ikerkeripe tari buti thaj politika  ko bukarne pervazija tare EU  e Romenge, lejbaja than thaj ki adaja programa o maribe mujal o Anticiganizmo.

Avutno ciklusi  baši finansiribe ka valani te del siguriteti e lovenge  save ka oven lende baši konkretnikane aktivitetija  ko maribe mujal o anticiganizmo thaj te del olen šajdipe  efikasno te resarel ki funkcija taro birađjakere organizacie ko rodipe  otčetnost thaj palunipa e rađjengo, odolesja so ka rodel olendar sajdipe  o fundavne  nijamija  e đianengere-Roma ki sasti Evropa.

 

Збогум РОМА СОС… Добредојде Станица 5 !

Невладината РОМА СОС денеска, на својот 11 ти роденден згасна. Ова, на големо изненадување на прославата го најави неговата извршна директорка и синоним на здружението – Несиме Салиоска, која пак најави дека се раѓа нова граѓанска иницијатива. Зошто се прави ваква трансформација и што покажа патот по кој се градеше РОМА СОС? Се започна пред повеќе од една деценија, кога се наметнуваа потребите за граѓанска иницијатива во ромската заедница за едукација и помош во областа на здравството, вели Салиоска, а спектарот на услуги се надоградуваше.

Здружението РОМА СОС започна наивно и едукативно со активности во 2007 ма година, меѓутоа со текот на времето по барање на граѓаните, почна да се занимава професионално во области кои што бараа од нас многу повеќе анганжман. Тоа е правната помош, судските постапки, законодавни иницијативи, и на тој начин од една етнички профилирана локална организација низ годините прераснавме во организација која што застапуваше интереси за сите граѓани на Република Македонија и на сите заедници без разлика на етничката припадност, потенцираше Салиоска.

Со трансформацијата која што се реализира, освен теоретски, веќе докажаниот тим сака и практично да покаже од наредната година дека методите и принципите на работа и алатки ќе продолжи да ги пременува како Станица 5, односно како здружение кое што ќе нуди помош на сите граѓани, ќе биде отворено кон сите и ќе биде лоцирано во центарот на градот, каде ќе биде подостапна за сите граѓани.

Самиот поим „станица“ е место каде што луѓето постојано ќе можат да се обратат, а зборот „пет“ е акроним и означува правна едукација и транспарентност. Тоа значи дека новото здружение ќе биде место каде што сите граѓани ќе можат правно да се едуцираат и да побараат.

 

Taro chorolipe na iklolape garantirime prihodeja, numa salde bukjarnarnipaja

E đzuvljengje kola so si kurbanija e kherutne maribaskoro garantirime si lengje prihodija taro 4.500 denarija đzikote si čhivde ko šhalter centrija dzikote nane aktivna, numa taro chorolipa na ikjovelape garanitirime prihodeja, numa bukjardarnipaja, dengja mesazi irati rakjakoro I ministerka basho trud thaj socijalno politika Mila Carovska.

Oj vakergja kaj o centrija ko šhov čhona kana o đzuvlja si čhivde ko šhalter centrija kamlape te arakhen čhane sar I đzuvlji te ovel finansisko biethinali.

– Nane inportantno dali odova ka ovel e đzulpherde edukacijaja, prekvalifikacvijaja, disoja javer jail ikerina taro jerije, vakergja I Carovska.

Oj dengja ko hango kaj o dizutnikane organizacie thaj I rašhtra nane hemime riga ko kheriba buti upral o achoviba e atakongoro thaj dzivakergja kaj nekola taro dizutnikane organizacie basho mariba mujal o atakija si finansirimi tari rašhtra jail tari lokalno korkorilegarin.

Ko momenti ki Makedoniaj ko 4 centrija si dendi gajla basho 30 đzuvlja kola so si kurbanija e jerilukoskere maribaskoro, čhivindor mašhkar lende thaj o Romane đzuvlja.

Hazri kerga:Erđan Memedov, www.romapress.mk

 

Да ги поддржиме оние што нè поддржаа – акција на неформална група за помош на РЕФ

 

На 17-ти Ноември во просториите на Ромскиот Едукативен Фонд (РЕФ) настана пожар. За среќа, нема повредени од настанатиот пожар, но, овој немил настан предизвика голема материјална штета која е проценета на над 50 000 евра.

Согласно на тоа, на една од најголемите Фејсбук групи, Romaversitas Macedonia Official Group, која брои над 1200 членови, корисници на стипендии од РЕФ, предложи и поттикна иницијатива за собирање на средства од сите поранешни и сегашни корисници на стипендии од РЕФ.

Беше одржана и средба, на која беше одлучено во Петок 07.12.2018 од 12 до 20 часот да се собираат донации во просториите на ЗГ ,,Ромаверзитас” (ул. 11 Октомври бр. 8/1-2, 1000 Скопје).

Донации ќе се собираат и во следниве градови:

– Штип, задолжен Јосиф Рашидовски,

– Битола, задолжен Денис Арслановски.

На средбата е одлучено:

Алумните на РЕФ коишто се вработени, да донираат минимум 10 €.

Тековните студенти да донираат минимум 2€.

За отчетна и транспарентна донаторска акција, сите донатори на средства, со име и презиме или со иницијали заедно со донираната сума (по нивно одобрување) ќе бидат јавно објавени на веб страницата на ЗГ Ромаверзитас (www.romaversitas.org.mk)

Главната порака на иницијативата е:

Да ги поддржиме оние што нè поддржаа!

За подетални информации контактирајте ги членовите на неформалната група:

Мухамед Ајваз,Елсон Илјаз,Ален Умер,Сибел Бајрам,Руфат Демиров,Семран Сулејман,Јосиф Рашидовски,Денис Арслановски,Хурија Мукаиповска,Идриз Дурмиш,Ервин Мамути.

Медиумска поддршка:romapress.mk

O Đihanija tari Šutka protestiringje anglal o EVN, vakerena baši o EVN kaj čorelape olendar struja

Kupa đihanija anglal jek dive iklile  ko protesto anglal  elektro centro EVN Makedonia a drom ” Bosna i Hercegovina“ sebepi čhinavdipe distribucia tari struja. Blokirime sine thaj o drumo Kemal Sejfula thaj Bosna i Hercegovina ki komuna Šuto Orizari.

Aso o portparoli taro EVN o Atanas Kovačevski baši akaja čipota denga vahtavi : Sebepi bašo šudro vakti ko agorutne nekobor divesa na sine struja ko bulevari Makedonsko  kosovsko brigada  thaj kotor tari komuna  Šuto Orizari, sebepi sa akava resarela so  nakontrolirimi disave jerie nalegalno lena peske struja.

Valani  te kerelpes  rekonstrukcija e tiknenaponsko distributivno avibaske elektrika, aso sa odova ka kerel pe kana o dizutne ka mukhen e bukjarnen taro EVN te keren buti ko than e tanaribaske.
e dizutne akanasaske na ikerenapes  akale lafonensar taro EVN  thaj đjakerelapes nevi solucija  akale resarde problemeske savo dive pal o dive bajrovela ko Šuto Orizari.

 

 

Makedonikano adelati (sud) angja i dujto adelateskiri decizia mujal o vastakerde taro bazeni save kerge diskriminacia upral o Roma

Основниот суд во Битола донесе втора пресуда против базенот „Довлеџик“ во Битола поради директна дискриминација и повреда на правото на еднаквост на неколку Роми со тоа што не им дозволил влез на базенот на 12 август лани поради нивната етничка припадност, соопштија од Европскиот центар за правата на Ромите. Судот му наредил на правното лице кое управувало со базенот да ја прекине практиката за одбивање влез на базенот за Роми и исплата на оштета во висина од 10.000 денари за секој тужител поединечнo.

O fundavno adelati ki Bitola angja i dujto  decizia mujal o bazeni ” Dovledžik” ki Bitola.

Sebepi BAŠI direktno diskriminacia thaj teleperaviba o niami  (pravo) ko jekhipa nekobor Romenge odolea so na mukhelen  te khuven  ko bazeni ko dive 12 Avgusto naklo berš, thaj tadani sas olenge vakerdo,  sebepi olengiri etnikano  identiteto na sas olenge muklo kuvibe andre,  vakergje taro Europakoro Centro e Romane Niamenge.

Adelati anga paluno lafi e  vastakerdenge taro bazenti  so si gazdia, ko akava than pobuter  te čhinavelpes akaja praktika ma te mukhen e Romen  ko bazenti thaj te pukjinen  love 10.000 denaria sakone personeske  individualno kaske so kerge akava bango kotor.

Roma ko horipe taro anticiganizmo:Edukacijakro sistemo ki BIH na ikerela I romani ćhib, identiteto thaj kultura

Антициганизмот, повеќекратната и долготрајна дискриминација, предрасуди и заблуди за Ромите се чести во Босна и Херцеговина, што е главната причина за нивното социјално исклучување, додека високите стапки на невработеност, ниските стапки на запишување и ниското ниво на образование и крајно сиромашните услови за домување симптомите на позицијата во која се наоѓаат Ромите. Ова е рејтинг од последниот Извештај за правата на граѓанските права (ЦРД) за состојбата на Ромите во Западен Балкан, кој неодамна беше објавен под наслов “Опструкција на антицивилизам”. Ако е за утеха, ЦРД дава апсолутно идентична општа проценка на ситуацијата на Ромите во Србија, Црна Гора, Албанија, Македонија и Косово. Меѓутоа, кога се спуштаме во Босна и Херцеговина од регионална и општа перспектива, нема многу простор за утеха. Сепак, неподготвеноста на Ромите (поради страв од дискриминација?) Да ја изразат својата национална припадност е најизразена во Босна и Херцеговина.

Anticiganizmo, pobuter kotora thaj butederipnaja  diskriminacija, anglal adelatibe thaj našukar gndipe  e Romenge  tane sakanutne  resarena ki Bosna thaj Gercegovina, akava si thaj o šerutno resaribe taro na bukarnipe, tikno numero hramibe ko uče edukacijakere škole thaj o but telardo čorolikano hali e Romengoro.

Akava si o rejtingo taro paluno Vahtavi (izveštaj)  baši o nijamalipa e đihaneskkro (CRD) Bašh o đjivdimos e romengoro  ko purabalo Balkani, savo but čirla sas havlardo  anavkeribnaja  ,,Opstrukcija  baši Anticiganiymo”.

Te si salde baši hošipe o CRD  sikavela  apsolutnikano jekhajek đjivdipe  ko dikhipe ko Raštre o Roma ki Srbija, Crna Gora,  Albanija,  Makedonija thaj Kosovo.

Numa kana hulaja ki Bosna thaj Hercegovina  taro regionalnikane thaj opšto prespektiva, nane but šukar o bukha baši disavowhošipe  jail (uteha).

Podatokoja vakerena  e Roma ki BIH  si but po pharo olengoro hali e đjivdipaskoro taro okola Roma save sas  anglal vakerde ko adala raštre. Baši maj but I dar tari diskriminacija, so darana duri te vakerenpes  so si tane Roma.

Fundavne statistikane podatokoja navakerena,  kobor  Roma čačuno numero đjivdinena maškar ko hone ki – BIH, Srbija,  Albanija,  Makedonija thaj Crna Gora,  Jekhajek khanikaske nane  penđardo  ko institucie  baši so šov puvja Raštre  taro Purabalo (zapaden) Balkani.

Pobuter raštrende tano penđardo so but olendar taro Roma našti te vakeren baši piri etnikani kedin ko kerde popisija,  thaj sa akava resarela  tari dar thaj diskriminacija savi kerelapes upral olende, aso maj but  dikli tani ki Bosna thaj Hercegovina.

Pobuter ko teluno linko

Lendo linko www. portal-udar.net

- Reklam -
zona-net Zona NET

KOLUMNE