Blog Rig 296

Miri čhib thani miri Raštra

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Орхан Гаљус е роден во Косово во Призрен, град на мултикултурализам. Името Орхан, родено при раѓање, е од турско потекло и се смета за значаен дел од неговиот идентитет, бидејќи, меѓу другото, неговото име е исто така фаворизирано во семејството. Тој е поинаку љубопитен по природа, а кога имал пет години, тој слушал радио во семејната куќа, мислејќи дека луѓето што зборуваат и играат во него се кријат во неа. Еден ден, додека се обидуваше да се влече зад радио-кутија, за да ги види луѓето во него, приемникот падна на подот. Орхан студирал новинарство и менаџмент во тоа време, и тој бил единствениот Ром во поранешна Југославија, кој добил стипендија од стипендискиот фонд на Тито.

Orhan Galuš tano bijando ko Kosovo Prizren, diz taro multikulturalizam, aso o anav Orhan tano khorano thaj, oleskoro anav thano thaj favorizirime ko oleskoro jeri.

Orhan mangela but i priroda, aso kana sas ole 5 berš, šunela sas radio ko piro kher, gndipnaja  e manuša save kerena lafi thaj khelena perena prekal oleskoro andrunipe e radiosko.

Jekvar o Orhan Galuš kamela sas te cidel pali peste i radio kutija, te šaj te dikhel andre e manušen.

Avdive o Orhan Galuš tano žurnalisti thaj isile naklo pobuter taro duj milja arija naklo ko radiosko buti keripe. Leskiri jekto emisija tani anavkerdi,,Ašunen Romalen radio,, sas muklo ko 1981 berš ko Studio B ko Belgrad.

Orhan Galuš agorkerga žurnalistikani siklovni thaj menađment ko adava vakti, thaj vov sas o jekto Rom tari čirutni Jugoslavija, savo resarga đji ki stipendija  taro fondi e Titoskoro.

Orhan ko jek na kamela sas snimime emisie, sakana kamela sas o živa-đjivde emisie, jek vakti sas havlarduno bašh Radio Priština, pali odova mukla o than tari Jugoslavija thaj nakla te đjivdinel ki Libija, save tanestar mukla hango baši o radio Belgrad. Baši leskkro penđarkeripe i Arapikani čhib, i facijalnikani karakteristika taro oleskoro anav so šhaj te bešel sas vi sar Khoraj-vi sar Arapi, Arapija ikerge ole bare sajdipnaja thaj denge ole šajdipa te ovel havlarutno taro tereni.

Ko vakti taro maribe, savo legardo sas taro SAD upral i Libija ko vakti  e Prezidenteske Gadafi, ov sas o jekto  taro profesionalnikane hangija save dena sas info taro adala thana.

Orhan Galuš ko po nevutno vakti pirga sa e Evropikane puvja ko diklaribe thaj vazdipe o hakaja e Romengere thaj i chib, ki mangin te dikel svakone taneste sar đjivdinena e Roma.

Piri buti nakavgala vi ki Germanija, aso maj šukar perde ileskere hošipa mukla oleske ko vilo i phuv i Indija, thaj odova ka ačhol sar suno thaj mangin nekana o Orhan te lel peske tikni phuv ki Indija thaj odote te đjivdinel, vakerindor  kotar so avela miri čhib ate thani thaj miri phuv..

Pobuter drabaren taro lendo linko www.phralipen.hr

Hazri kerga Erđan M. – Roma Press

Marcela gindil so valani te kerelpes nevi era bašh Romane đjuvla

Marcela gindol kaj e romane djuvljenge ano them si maj phare, sar romni thaj djuvlji san duj var diskrimirimi. Voj putarda o kedipe Trajosko Drom, so shaj te zutil e romane djuvljen ando Göteborg.

Andi regerigoski startegia te kerolpe inkludering e romenge ando them kotar o 2012 bersh dji ke 2032 bersh. Ani startegia si jekh kotar e prioritetia te kerolpe inkudering e romane romnjenge thaj e terne chijnege.

Sar o Göteborg ulo pilot komuna, kerdape vi Romska Rådet savo buchasa ljiljape te kerol ano 2015 bersh, kaj chidenpe e roma kotara diferetne grupe te vorbin so trubul te kerolpe pe romane puchimta ani komuna.

E Marecal Kovecseva si mebro ando Romska rådet, voj kamol te kerol jekh projekto te zutil e romane terne chijen te keren inkludering ando them. Sostar ake so voj phenda.

Voj gatisarda o piri edukacia ano projekto e anavesa Newo Drom savo dol e romenge neve shaipe te arakhen neve droma te bajaren piro djanibe sar te zoraljen pire ideje te keren bucha.

Gado projekto si kerdo kotar o SENSUS savo si studieföbund savo del edukacia e individijenge thaj organizacienge te djan anglal pire ideja.

E Romane terne djuvlja ano Roma Rådet kana maldjon vorbin sar shaj e romane djuvlja te inkludirinenpe ani komuna kaj train te shaj edukinenpe thaj aven dji ke bucha.

Sar konkretno shaj te zutinpe e roman djuvlja ano Göteborg? So voj delpe gindo te keren? Save ideje si la save shaj te zutin e romen djuvljen ano Göteborg.

Voj phenol kaj but Roma ikerenpe ke piri tradicia, so si vi mišhto)šukar0 numa voj dikhol kaj si vi jekh javer drom te šhaj avol e terne romane chijege maj mišhto, von shaj vi te inkrenpe pe romani kultura thaj trdicia thaj vi te sikljon te keren vareso so ka del dumo e romane djuvljen thaj čhijen, phenda e Marcela.

Lendo lafi taro www.sverigeradio

Nadire Ređepi: Ekonomikano zorarkeripe e Romengoro tano jek maj valanutno kanali arakibaske solucija ko multisimenzijakoro pučhipe e Romane kedinake

Дека економската еманципација на Ромите предуслов за долгорочни позитивни промени во ромските заедници, и пристап до капитал е еден од најголемите проблеми со кои се соочуваат Ромите во започнувањето или во остварување на нивните активности  Надире Реџепи, директор на оперативната програма поле за Иницијативата за развој на ромската претприемништво. Во таа прилика разговаравме со неа за да дознаеме што се случува во РЕДИ и дали Ромите одлучуваат за сопствените иновативни идеи.

Baši  ekonomikani emancipacija  e Romengiri  tano sar anglal šarti  e bute beršengere  pozitivnikane iramalipaske  ki Romani kedin, tano diklo sar kapitali  taro jek maj baro problem  saveja arakenapes  e Roma ko tavdipe  olengere aktiviribansar vakerela, Nadire Redepi- direktori taro operativnikani programa baši  Incijativa  thaj buvlaripe e Romane anglalkuvibe, ko amaro mangipe te đjana save si  e ternegere korkoro inovativnikane idée oj vakerga:

Nadire Redepi ko intervju baši Phralipena vakerga  baši piri edukacijakiri agorkerdi siklovni, baši lakoro jerijeskkr ikerkeripe thaj vakerga so resarela tari Makedonija.

Man taro tikne berša sasaman bari motivacija  baši siklovibe  thaj manglum te resarav đji šukar educirimi Romani đjuvli, dengum baši odova  but mandar thaj ake avdive  kerava realizacija mire ideenge.  Me gndinava  so sijum đuvli na činavelaman  te iranav moro đjivdipe ko po šukar thaj te đjav po anglal.

But si importatno  te oveltut mangin  thaj motivacija hem te ove hazri  te đja po angle thaj po angle. Me agorkergum  biznis administracija  ko Univerziteti  tari laščim Purabali Europa ko Tetovo, Magisterska studie  pal ekonomija  ko globalnikane kinobikinibaske  Centralno evropikano  univerziteti ki Budimpešta.

Ekonomikano zorarkeripe ko Roma si but importatno  thaj tano valanutno  te šaj te kerelpes ko pobaro vakti  pozitivnikane resarina ki Romani kedin. Odova dela šajdipe e Romenge te bajroven, thaj te oven pokonkurentivnikane  hem so si importatno  lovengere ikeribnaja po zorale, odoleja ka keren but po lokhe o iranipe o muj e Romane kedinako, vakerela ponodorig ko kerdo intervju Phralipen.

Lendo linko : phralipen.hr

 

Historija e Romengiri thaj olengoro panlipe ki Europa

Информации за ромското ропство во Европа најчесто се земени од  ,,Книгата за синдром на пар на Иан Хенкок,, британски лингвист од  ромско потекло кој ја посветил својата кариера на изучување на ромскиот јазик и историја.

Informacie  baši o Romano ropstvo ki Europa maj sakanutne  tano hemimo ko lila baši sindromi ko pari taro Ian Henkok,  Britanijako lingvisti taro Romano jeri savo piri sasti buti nakavga ola ko siklovibe i Romani čhib thaj historija.

Roma  nakle te đjivdinen  ki Europa thaj odova 1100 ikeribnaja olengere yanaetija, sar soj tano buti keribe tekstileja thaj šastrakoro buti keribe, te šaj te ovelen ikeribe olendar o Evropejcija. Numa  baši olengoro na jekhajek čhibjakoro lafi keriba thaj i po panli boja taro olengoro muj, akava buti keriba na ikergapes but vakti. Sostar  pali odova tavdingapes o Teatroskiri bari invayija ki Europa taro 1241 berš. O hristijanija tavdinge te pakhan bašo o Roma  so si tane Teatro, thaj but olendar hem ko akanutno vakti  vakerena baši e Roma ki Germanijaki čhib Tatar (rajutno-i savo nane sar olenge hristijani).

Ko prilogo baši Tatarija, isi but pučibna  baši i boja e mujeskiri, thaj ki dikhin taro okola save tane parne mujeja but si bilače o gndipe olengoro mujal okola so si po panle bojaja jali kale mujeja. Ko Evropikano folklori šaj te arakamen  buteder tanende  savende anavkerelapes i boja e mujeskiri e Romengiri: Grkijakiri purani paramis vakerela: Đja ko Roma thaj le olendar  ulav e maj tikore čavoren, aso jek taro Elizabetesko pakavive vakerela ,, e Ciganija but baro vakti ka našaven  taro piro na šukar buti keribe ko dujraribe olendar  olengoro melalo đjivdipaskoro stili.

Baši pobare Maribna save resarge ki Europa sas panle e droma, sas šukar hale askerija thaj okola save ačhile taro đihanija tavdinge pohari te ačhon thaj te keren buti, te keren po tikno fiati kinobikinibaske tare hajbnaskere thaj đjanvarengere produktoja.

Odoleja   pohari e Romen  ikerge olen sar pire roboja ki Europa.

E Roma sas ikerutne ko polija, ko olengere khera thaj sas anavkerde e Roboro te keren buti ko pole ko bare puvjale thana(tsigani de ogor).

Maškar ko aver e Roma sas ikerimale thaj ko bukija sar rudarija, legarutne paribnaske, rezbarija ko sastruna, muzičarija, arakavutne olengere đjanvarenge, kerutne manuša save kerena sas olenge hajbna, kovačija, zlatarija thaj panda but avera buka save sas čivde te keren buti taro Evropjanija.

Specifika tare Balkaneskere robija so von korkoro valange  te pukinen poro danoko e raštrake ja palem e manušenge kaske ola kerena sas buti.

E Kale  feudalnikane aristokratija  tari Rusija, Bugarija, Moldavija thaj Valahija, ola sas  e maj bilačhe thaj šudre  prekal pere roboja. Olende sas specijalnikane kerdune bangivale kanonija savensar e Romen, sas olenge muklo te oven mardune sa đji kaj olengro bedeneskkro mas korkoro na ulavelapes  ko olengere šehija.

But taro akanutno vakti e Roma resarge đji ko poro barvalipe  tharo olengoro angažmani, numa e asavke primerija na valani te oven solucija,  valanili te vazden pumare vasta taro pumare sako diveskere problemija,  maj  čačune valani te dikelpes I ponodorig  o na jekhajekipa maškar o avera save ačhile but čorole,  bokhale  thaj na informirime baši peske,  ola valani te keren te aven đji ko jekahajek sar avera,

Valani institucionalno iranipe ko dikhipe e Romengere haleske,  te ikerelpes  e pobuter beršengiri eksploatacija thaj iranipe i reparacija,  mangipaja te resarelpes ki forma  baši pošukar  integracija  ko edukacijako sistemi,  lačharibe olengere droma ko olengere thana đjivdipnaskere, resaribe ki solucija olengere infra strukturakere problemija ko pani thaj kanalizacija,  takhovibe ko olengere khera, bukarnipe thaj raštrengere simulacije  sar thaj bukarnipe ko privatnikane firme  Romen.

I Rastra Makedonija dela po 300 eura e manusenge save ka civen ko pumare vordona gasi (plin)

За да се подобри животната средина и новиот возен парк во земјава, Министерството за економија готви предлог што ќе биде дел од Законот за возила каде се предвидува Програма за субвенционирање на трошоци за вградување на уред за погон на ТНГ, метан или друг вид на алтернативно гориво во постоечките возила.
Во програмата се предвидува да се субвенцинира 50% од цената на трошоците за набавка и вградување на плински уред, но не повеќе од 300 евра во денарска противвредност за возило.

Te shaj te lacharelpes e djivdipaskoro pomaskaripe e nevutne vordonengere paldibnaja ki rastra, Ministeriumi basi ekonomija kerga hazri programa basi subvenciribe e hardjiba bashi civibaske plini ko vordona TNG, Metani ja palem aver sar alternativno gorivo basi o vordona save tane ko ikerkeripe.
Ki akaja progarama kamlapes te kerelpes subvenciribe taro 50% taro fijati e dejbaske ko lejbe o plinsko lacharibe ko tumare vordona, numa napobuter I subvencija nane te ovel pobari taro 300 eura ko denarsko ikerkeripe jeke vordoneske.
Akale progaramaja kamlapes te ikerelpes maj buteder 1200 vordona ko jek bers, aso akaja alternative ka tavdel taro akava nevo 2019 bers, numa nane panda vakerdo o dive e tavdipnaskoro.

Maj sudro vakti adjikerela amen taro tajsa ki Makedonija upreder -15 digrija

Во наредниве денови ќе преовладува променливо облачно и студено време со максимални дневни температури неколку степени под или околу нулата, а најстудено се очекува да биде во вторник наутро кога речиси во целата земја температурата ќе се спушти под -10, а на повеќе места и под -15 степени.

Temperature telal o cero tane dikle ki sasti Makedonija taro javinako,savo maj sudro vakti ikerela kid is Berovo (-14),Bitola thaj Lazaropole hem Strumica legarela dji (-12), aso ko SkopjeTetovo thaj Kumanovo legarela dji ko hulipe tarp -4 digrija.
Ko avutne dive vakerelapes basi panda po sudre vaktija thaj odova sa ka hulen telal o cero, aso maj sudre djakerelapes taro dujto dive e kurkeske te astarel o maj sudre vaktija thaj odova buvle ka ikerel ko sa e Dizja ki Republika Makedonija – 15 digrija.

Tavdinga pali Badnikoskere kasta vordoneja FERARI

На Инстаграмот на еден Србин од Швајцарија се појавија видео и фотографии како оди по бадникови гранки со Ферари и стана хит.

Ko Instagram jek Srbincojo tari Svajcarija sikavga poro video thaj fotografija sar djala pali bidukoske badnikosko kash vordoneja FERARI, jek taro vordona savoj tano sukar thaj ikerela baro lovengoro fijati.
Numa bash akava leskoro video thaj foto resarga ko baro HITI ko Internet.

Elvis Dalip tano anavkerdo sar majšukar požarnikari ko 2018 berš

Tradicionalno sar sako berš I Dis Skopje bashi 2018 berš dengja phursakoa e majšukar požarnikoske, policajcoske thaj donatori rateske ko 2018 berš.
Bašh majšukar požarnikari anavkerdo tano o Elvis Dalip tari Brigada mujaljagalipaskiri protektiva ki diz Skopje.
I Diz Skopje motivirinela sa okolen so kergje buti ki promocia taro humaniteto ko ple aktia thaj denga phursakoa e majšukar policajcoske, požarnikareske thaj donatori rateske.
Bašh majšukar policajco anavkerdo o Branimir Kitarović, bukjarno ko SVR Skopje.
Majšukar donatori rateske anavkerdo tano o Toni Stavreski savo dži ko ple 50 berša doniringja 102 droma rat.

UMRA -2019 berš- Video direktno taro than Medina

E muslimanija kupa taro 49 manusa save ko nieti tari Umra te resen dji sa e Devlikane thaj Pejkamereske Muhamed a.s. ko šukar thana resle saste thaj veste. Olengoro đajbe sas kerduno tari komuna Šuto Orizari.

Amen sar Roma Pres dengem lafi, aso so ka achova olensar ko kontakti thaj ka da tumen info sar tavdela olengiri UMRA.

Ko harne mukaja tumenge jek nasihati taro Hodja Ali Berat sar vakeri olenge bashi o than thaj sar ulo ko akava than te kergovel i Djamija e Muhamed a.s.

Dikhen ko video..

Hazri kerga Nedmedin A.-Roma Press

Nacionalna Strategija bash buvlaripe o interkulturalizam

Работната година започна веднаш со консултативна средба со граѓанскиот сектор во кластерот правна рамка за подготовка на националната стратегија за развој концептот на Едно општество и интеркултурализам.

- Reklam -
zona-net Zona NET

KOLUMNE