Blog Rig 329

Germanijako jekto manuš Merkel mesažoja :Sobranie te anel o phanlo lafi e Grcijaja

Германската канцеларка Ангела Меркел оценува дека граѓаните на Македонија го поддржале договорот со Грција за решавање на спорот со името и оти задача на Собрането е да го спроведе до крај.

Во писмото Меркел ветува натамошна поддршка на Германија во спроведувањето на Договорот од Преспа. Таа исто така оценува дека на референдумот на 30 септември над 90 насто од оние кои гласале се изјасниле за поддршка на овој договор.

Germanijaki kancelarka  Angela Merkel  vakerela baši o đihanija  tari Makedonija sikavge piri manin  thaj ikerge o panlo lafi e Grcijaja bašh arakiba solucija e anaveske thaj tani dajatva  o Sobranie  te anel o paluno lafi  đji ko agor.

Akava tano mesađi taro lil so sas bičhaldo  tari Angela Merkel đji ko Premieri e Makedonijako Zoran zaev , aso e Germanijaki rađji havlargale  erati.

I merkel ko lil vakerela piro zoralo lafi baši i Makedonija  ka ovela bari arka tari Germanija  te legarelpes o panlo lafi e Grcijaja so angpaes ko than ki Prespa.

Aso o referendumi oj vakerela taro okola  so iklile ko referendumi olendar 90 % ikerge o panlo lafi  maškar Makedonija thaj Grkija.

Dive baši o manuša save nanelen khera (bezdomnikija)

Пунктот за бездомници кој функционира веќе 10-та година нуди повеќе услуги за лицата кои немаат свој дом и има за цел да овозможи тие да ги остварат основните човекови права и да се реинтегрираат во општеството.

Во рамки на одбележувањето на денот за бездомниците ќе биде обезбеден ручек, донацијата е од приватно лице, како и помош во чевли за 70 бездомни лица.

Ko pervazija  taro  nišankeripe o dive e manušengoro save nanelen  khera  ka ovel olenge kerdo hajbe , thaj odova sar donacija taro jek manuš savo nane vakerdo leskkro  anav, arka  baši olengoro uravipe ko pre, thaj odova  savorenge 70 manuša save lena than ko punkti  taro lolo kriso (crven krst) ko than Momin Potok

Punkti  tano baši e manuša save nanelen khera  thaj isile funkcija  pobuetr taro 10 berša thaj isile pobuter  šukar resarine ko ikerkeripe  e manušen save nanelen kher  aso delalen šajdipa  te ikeren olengere maj fundavne manušikane hakaja  thaj reintegriribe ko sasoitnipe.

Numa akate  doperelapes o pučhibe kana ka arakelpes  paluno solucija e asavke manušenge.

Aso o punkti Momin  Potok tano ikerdo lovengere ikeripnaja tari Dis SKOPJE

Efta manuša korkoro mudargepes

Jeri (fam) taro Woksford si bibahtale so našavgje pire phralja thaj phenja so mule sebepi “Nanipa Pakjiv”

Familia Travelsia taro Weksford so našavgja efta džene an i familia sebepi so korkoromudargje pe konektiribaja thaj 3 čhave vakarela kaj akana “rodena” (VAHTAVI –IZVEŠTAJ) taro ofisora mentalno sastipaske thaj o lokalno ofiso so dži akana sine bizo sukceso.

O agorutno korkoromudaripa an i familia Berry – so akana dživdinel trujal o drom, (Karkur), ko Woksford – I bibah kerdilisine ko čhon juli.

I Alice (24) kerel sine sako dive buiti sar negovatelka pire 22 beršengere phenjake Hellen (Nelly) duj berša sine latar lendo o socialno suporto trujal so oj rodel sine sako drom e ofisestar te iranen lake, vakerel i familija.

E Nelly si la šizofrenia psihotično epizodaja thaj trubul lake saste 24 saatengiri dikhipe.

Olengiri daj i Maria Berry (62) vakerela kaj i familia rodingja suportho e Alisake taro olengoro jerieskoro doktori thaj sine an o kontakto e Centroa mentalno sastipaske tari i diz Southhall so sine duj kurke angleder te merel.

Link: https://www.irishtimes.com/news/social-affairs/family-who-lost-seven-members-to-suicide-plead-for-mental-health-services-1.3654896

Čehijake Roma holamo mesažo đji o Presidenti Zaman

Šokirime taro sa o sig vakerde notacie taro presidento Miloš Zeman aso direktno došperavgja len kaj na keren buti, e čehiakere Roma angje decizia te komentirinen po Fejsbuko fotografiencar kote dikhel pe kaj kerena buti thaj kaj odova  so vakerela ov nane agaar.

-Nae amenge da šukar  te šuna okolen so vakarena kaj amen na keraja buti, hramonena ko dujto dive ko Facebook e inicijatorija e akciake  Rom o Stefan Ponfo, hramome tari  Hina.

Palo desave saatia piro čalipa sikavgja o jekhta fotografie taro Roma so kerena buti an i Čehia, an i Britania, Irska thaj Germania.

O Zeman o naklo kurko vakergja kaj buteder Roma si bizi buti, aso palo odova dophergja: ” O Roma ko vakti taro komunizmo keren sas buti, maj but Kerena gradežništvo tamiribaske buka. Aso okola save na mangena sine te keren buti sas notirime sar khanduvale thja sine bičhavde ko phanlipa” vakergja  Presidento e themakoro prekal pire notacie.

I inicijativa taro Pongo lelja peske korkoro incijativa Romesa, Čehiakiri NGO aso ko trintodi  ko sajto www.romea.cz sikavgja kolažo taro fotografie .

I Romani jekhin an i Čehia, sar them isila 10,6 milionia dizutne, a notirinel pe kaj isi 250 đji 300 milje Roma.

Brankica Janković vakerela : O magazino Het Nap diskriminiringja e Romen

O Komesaro baši protektiva thaj nadiskriminacia Brankica Janković sikavgja piro vakerkeripe kote akcentirinela kaj o magazino  ki Ungarsko čhib ,,Het Nap,, phaglja o Kanoni baši diskriminacia ko jekh piro teksti so diskriminiringja e Romen .

O problematično teksti sine editirime an o 10 juni akava berš thaj pali zorali kritika taro Biathinalo khedipe e žurnalistengoro tari Vojvodina,  ko avutno piro editiriba o Magazini Het Nap bičhavgja jertisripa – izvinenje tari rig e šerutne redakotorestar o Viktor Tomek thaj o autori e teksteske i Elvira Renčenji.

Ko teskti maškar o aver sine akcentirime kaj grupa čhave thaj terne tari Subotica frden sine jarencar premal phureder manuša thaj čorena len sine. Ko problematično teskto akcentirime si kaj protagonistija si terne Roma thaj dopherdo ko teksti notirinel ” odova si normalno olende”.

Ko jekh ola istemalkergje i terminologia sar so si “cigani” thaj ” roma čora” thaj notiringje ” O Roma odola kale so majpakjavutne aven taro Kosovo thaj dživdinen taro ,, socialno”.

E Romenge hramosargjapes ko jekh kaj si ” Parazitoa ko amaro dumo”.

 

Moni Ovadia vakerela: ” Kanoni valani te opservirinel o kriseskoro akto, a na etnikano ikerkeripe”

Moni Ovadia si diplomirimo pal rig Politikane nauke a ko jekh si artisto, opservatori, dramaturgo. hramosardo, kompozitori, giljavutno, scenaristi, režisero thaj akteri.

O Moni Ovadia ko intervju “Sindikalno globalisto” kerel lafi bašo pharo diskriminatorsko dživdipa e majbare europakere minioritetesko.

AkcentI  ko intervju čhivga  ko negativno, rasistikane aktia thaj decizie taro Ministeriumi andrune bukjengje ki Italia o Mateo Salvini.

Bašo Romane hakoa ov vakerela: ” Aj te kera Lafi )VORBA bašo hakoa akate: te kergjen respekto e principoske taro hakoa kaj o džovaplipa si individualnikane thaj o hakoa si agorkerdo.

Te čorgja nesavo manuš, ka trubul te notirinel pe thaj tretirinel pe sar čor, Numa odova bango kotor  na kerga i sasti jekhin )nacija , narodo=.

Ki debata e Salvinea  vakergja kaj na sare o Muslimania si teroristia, ja palem sa o teroristia si Muslimania. Valani te đjanelpes: Te džangja pe baši Siciliansko mafia, sa li o Siciliancia si mafijašia? Te lelem egzamplo o manuša so dživdinen an o Napoli, sa li ola si čora?

“O kanoni trubul te opservirinel o kriseskoro akto, a na etnikano ANAVKERIPNAJA ”

O sasto intervju šaj te drabaren le an o akava linko:https://www.globalist.it/musica/2018/06/20/ovadia-sui-rom-il-solito-spot-d-odio-ma-l-italia-davvero

 

 

Pompeo:Kim tano hazri te akharel e inspektoren ko thana baši nuklearna probe

Американскиот државен секретар Мајк Помпео рече дека севернокорејскиот лидер Ким Џонг Ун е подготвен да им дозволи на меѓународните инспектори да ги прегледаат локациите за нуклеарни и балистички тестирања, едно од главните проблематични прашања во пре„Лидерот Ким изјави дека е подготвен да им дозволи да дојдат“ и да го видат демонтираниот сајт за нуклеарно тестирање Пунге-ри, рече Помпео.

E Amerikako  raštrakoro  sekretari Majk Pompeo vakerga  aso o lašćimpurabale korejake  lidereske  Kim Đong  Un tano hayri te mukel  e maškar đijanenge inpektorende  te  dikhen o thana  bašh nuklearnikani proba.

O lideri Kim  denga đevapi  aso tano hayri thaj te diken te aven đji ko demontirimo sajti  bašh nukelarnikani proba Punge-ri, vakerga  o Pompeo.

Aso po anglal o diplomatije vakerge  aso o naklo  samiti ko lafi keribe maškar ko Kim thaj Donald Tramp so si resardo but pašipe panle lafeske, savo sa akava dengale informacija palo lil o o Kim đji o Tramp.

o Tramp thaj Kim  ko Juni  sasalen istorikano dikhipe maškar akala duj maj bare puvja ko Singapur.

 

Habib baši o pres vakerga : Fuhal isiman, numa kerge bilašo lafi baši miri pakiv, aso pali o boksi kerga mansar kontakto thaj o Putin

Прво од се сакам да кажам и да се извинам за се, знам дека ова не е мојата најдобра страна. Не ми е јасно зошто зборуваат за мене и тоа како сум скокнал од теренот, а никој не зборува за човекот кој ја навредуваше мојата фамилија, религијата, го пцуеле мојот татко, зошто луѓето упорно зборуваат за мојата агресивност?“.

Rusijako bokseri  taro UFC Habib  Nurmagomedov, pali o incidenti  e boksereja Konor Meg Gregor, savo sas mardo taro Habib thaj ikerga i jekto pursak, ki press konferencija vakerga baši o incidenti savo resarga.

Maj anglal mangava te bičalav baro irišinluko baši sa, đjanava aso mange na sas šukar odova so kergum, thaj kerena miro lafi pe sostar me gelum đji ke manuša save bešena sas  avrik taro ringo, me odova na kergumle tari miri mangin numa, tari adaja rig sas manuša save kerge mujal lafi miri pakiv (vera) košle mire Dade thaj saste familija, thaj vov upral so košela sikavela sas  thaj yori hem takati upral mande.

O medije  heminge i sasti gnd  taro akava sporti, savo ov rodela but baro sajdime thaj mangipe, valani olestar dur te ovel i pakiv (vera) nacionaliteti thaj sa o aver, na valani pobuter te  kera  lafi e asavke resarinenge save ruminen o imiđ taro akava šukar sporti Boks, vakerga o Habib ko pres baši i sasti čipota.

Sasaman telefonsko lafi keripa  thaj e Presidenteja tari Rusija Putin savo vakerga tano hošimo (Gordo) mansar.

 

Palune anglal vakeriba taro Sikalutne akharena ko sig iramalipa ko Klimatikane katastrofe

Владите низ светот мора да преземат брзи и сеопфатни промени во сите општествени сфери за да се избегнат катастрофалните последици од глобалното затоплување, наведува новиот извештај на Меѓувладиниот панел за климатските промени на Обединетите Нации (ИПЦЦ).

 

O Rađje valani sigo  te lens a o ikerimalipa pumare vastende  te  našalen o katastrofe  taro baro globalnikano tatalipe , vakerelapes  ko nevo vahtavi  tare Maškarđianeskoro paneli  taro klimatikane iramalipa  taro Pašhakerde nacie.

Adelati – vakerela i planeta  sas ko našukar nivelo  taro 1,5 digrija pobuetr taro anglalindustrikano era 2030 berš, savo ka anlakerel  đji ko ekstremnikane šukipa, jagalipa, pajnalipa  thaj na čalipe ko hajbe  taro šel milja  manuša ko sumnal.

Sa akava tano fuhalipaske  soske  ko pašipa sa akaleske ka ovel amen but bare problemija  te nakagem I hona  taro 1, 5  digrija , odoleja  vakeribnaja ka oven amen but tate nilaja , pobuter  bare pajna thaj but baro šukipa ko pobaro kotor taro sumnal vakerela Endru King, profesori  pali klimatska nauke  ko Univeryiteti Melburn.

Peking- Našlo šefi savo nane araklo taro Interpol lela sas love ko kalo

Властите во Пекинг соопштија денеска дека кинескиот чиновник  Менг Хонгвеи, кој поднесе оставка на чело на Интерпол, е под истрага дека примал мито. Менг „примал поткуп и е осомничен дека го прекршил законот“, се наведува во соопштението на Министерството за јавна безбедност.

Интерпол ја објави оставката на Менг на функцијата претседател на извршниот комитет, без наведување на причината.

Неговата сопруга Грејс Менг во петокот изјави оти не се слушнала со него откако на крајот на септември отпатувал во Кина.

Kina došakerela  đji eratutno presidenti  taro Interpol, Meng Hongvei  baši korupcija. Olestar našavdili sakoja traga  pali resaripe ko Peking  anglal duj kurke.

O vastakerde  taro peking  havlarge  avdive  baši e kinako  činovniko  Meng  Hongvei  savo denga mukibe tari pli funkcija pravelapes upral leste  bangivalo kotor  so pagla o kanoni lela sas love ko kalo.

Interpol havlarga  o mukibe tari pli funkcija Meng telal funkcija presidenti taro iyvršnikano  komiteti, na anavkeripnaja  o šarti akale bilačipnaske.

Meng  tano telal  e Kinakoro ministeri  baši diklo arakibe. Leskkri romni Grejs Meng  ko panštodi  vakerga  na šungapel oleja  taro agor e čhoneske ko Septemvri  kana iklilo  tari Kina.

- Reklam -

KOLUMNE